Sjever razvijamo zajedno

PLAV: OD 500 RADNIKA U DRVOPRERADI OSTALO SVEGA DESETAK

U opštini Plav, jednoj od šumom najbogatijih na sjeveru, u drvopreradi danas radi svega desetak ljudi, iako ih je nekada bilo oko 500, upozoravaju iz Udruženja plavskih drvoprerađivača.

Prema njihovim riječima, koncesiona politika godinama je išla na štetu lokalnog stanovništva: koncesije na državne šume ustupane su po niskim cijenama, mještani su teško dolazili do ogrjevnog drveta, a domaći drvoprerađivači do sirovine za rad. Mnogi su, kako navode, zbog toga morali da zatvore pogone.

Drvoprerađivači ističu da su posljednjih godina javno digli glas protiv takvog modela, ali da se suštinski malo promijenilo – novih pogona za preradu drveta nema, a ni opština ni mještani i dalje nemaju gotovo nikakve koristi od šuma. Traže da se, uz strogu zaštitu prirode, domaćim proizvođačima omogući lakši pristup sirovini za finalnu preradu.

Slično misle i u Mreži nevladinih organizacija Plava, koji smatraju da bi Plav imao drugačiju privrednu sliku da je novac od koncesionih naknada zaista usmjeravan u razvoj lokalne zajednice. Simbol propadanja je i nekadašnji Šumsko-industrijski kombinat „Bor“, od kojeg danas praktično nije ostala aktivna proizvodnja.

Tvrdnje udruženja i nevladinih organizacija Sjever.me će uputiti nadležnom ministarstvu i Upravi za šume, kako bi i oni iznijeli svoj stav o koncesijama i koristima lokalne zajednice.

Izvor: Dan · Foto: Dan

EPCG: EKOLOŠKA REKONSTRUKCIJA TE PLJEVLJA GLAVNI PRIORITET

PLJEVLJA: TENDER OD 39.900 EURA ZA ASFALTIRANJE TROTOARA I ULICA

ŽABLJAK DOBIJA NOVI PROSTORNO-URBANISTIČKI PLAN

ANDRIJEVICA: VOĆARI TRAŽE OTKUP ORGANSKOG VOĆA

Voćari okupljeni oko Udruženja „Organik“ iz Andrijevice traže od Vlade da uspostavi organizovani otkup organskog voća, jer ga, kako navode, u Crnoj Gori trenutno nema.

Proizvođači ističu da godinama prodaju sertifikovane organske jabuke, šljive, kruške, kupine i maline po istoj cijeni kao i voće tretirano hemijskim sredstvima. Zato od resornog ministarstva traže rješenje koje bi im obezbijedilo sigurnog kupca i pravednu cijenu za proizvod koji zahtijeva više rada, a daje manje roda.

„Država je ta koja bi morala da obezbijedi otkup organskog voća“, poručuju iz Udruženja „Organik“.

U organsku biljnu proizvodnju u Andrijevici uključeno je više od 30 voćara. Na području Konjuha zasađeno je oko 10.000 novih sadnica, uglavnom šljive sorte „rodna čačanka“. Članovi udruženja imaju sertifikate za organsku proizvodnju, a kontrole nekoliko puta godišnje obavlja institut iz Podgorice. Voćari naglašavaju da ne žele da pređu na hemijsku zaštitu, iako bi tako, po njihovim riječima, imali i više nego duplo veće prinose.

Problem je i tržište. Lokalno je malo, a u Podgorici i na primorju kupci, kako kažu proizvođači, teško vjeruju da je voće sa sjevera zaista organsko kada ne dolazi preko organizovanog i provjerenog kanala prodaje.

Udruženje podsjeća i na projekat Kuće voća u Andrijevici, koji je podržalo prije osam godina. Prema njihovim navodima, na objektu su urađeni samo grubi radovi, a projekat više nije u planovima. Zato traže i državne podsticaje za otvaranje pogona za preradu voća i šumskih plodova, kojih na sjeveru, kako ističu, nema nijedan ozbiljan.

Za Andrijevicu i Potkomovlje organizovan otkup značio bi siguran prihod za porodična gazdinstva i jedan razlog više da mladi ostanu na imanjima, a organsko voće sa sjevera moglo bi postati prepoznatljiv proizvod i na turističkom tržištu primorja.

Izvor: Radio Andrijevica · Foto: Radio Andrijevica

PLJEVLJA: DESET GAZDINSTAVA DOBIĆE OPREMU ZA SEOSKI TURIZAM

U BERANAMA ĆE NAKON 12 GODINA BITI UVEĆANE PREMIJE ZA MLIJEKO

DOK DRUGI ODLAZE, ERMIN OSTAJE: NA OČEVOM GAZDINSTVU GRADI BUDUĆNOST